Intervju sa Jasminom Drmaku o položaju sakupljača sekundarnih sirovina u Novom Sadu

Prenosimo intervju sa portala reciklaza.biz sa Jasminom Drmaku, aktivistkinjom Udruženja romskih studenata iz Novog Sada i Foruma Roma Srbije, o položaju sakupljača sekundarnih sirovina u Novom Sadu.

Foto: Bajsologija / Facebook
Foto: Bajsologija / Facebook

Udruženje romskih studenata realizuje aktivnosti u više romskih naselja u Novom Sadu, u okviru kojih ste se susretali i sa brojnim sakupljačima sekundarnih sirovina koji žive u ovim naseljima. Na koji način njih ugrožavaju mere koje je u saradnji sa komunalnom policijom i privatnim firama za fizičko obezbeđenje sprovela JKP Čistoća Novi Sad?
Udruženje romskih studenata u tri romska naselja u Novog Sada, ima otvoren Centar za romsku zajednicu u okviru koje pruža besplatnu pravnu pomoć i psihosocijalnu podršku. Korisnici Centra za romsku zajednicu prvi put su nam se obratili krajem juna meseca, jer su počeli masovno da dobijaju kazne od strane komunalne policije zbog prikupljanja sekundarnih sirovina iz kontejnera. Od tada Udruženje romskih studenata pokušava da reši taj problem. Zajedno sa pravnicom Centra za romsku zajednicu Jelenom Krivokapić, predsednikom Udruženja romskih studenata Nenadom Vladisavljevom počeli smo da istražujemo šta se dešava, dok smo u međuvremenu pokušavali da smirimo sakupljače, jer su hteli da protestuju ispred gradske kuće za vreme Exita, i istovremeno smo inicirali sastanak sa gradonačelnikom Novog Sada.
Ono do čega smo istraživanjem došli, jeste da preduzeća za privatno obezbedjenje “Ipon Security” i “G4S” koja su angažovana za čuvanje i obezbeđivanje kontejnera prema Zakonu o privatnom obezbedjenju imaju prava da vrše proveru identiteta lica koja ulaze na područje njihove zaštite (u ovom slučaju kontejnere). Ukoliko to lice ne želi da pristane na proveru identiteta, službenik obezbedjenja može samo da ga udalji sa njegovog područja zaštite, što implicira da obezbedjenje nema ingerencije da piše kazne niti da ih uručuje sakupljačima. To nas dovodi do zaključka da kazne piše komunalna policija, koja po pozivu čuvara kontejnera dolazi i dalje radi “svoj” posao. Ono što je veoma zabrinjavajuće, jeste da sakupljači koji su dobili kazne za vađenje komunalnog otpada iz kontejnera variraju od 5 do 8 hiljada dinara, i da zamena za njihovo neplaćanje jeste 5 do 8 dana zatvora u zavisnosti od visine kazne.

Kakve su reakcije sakupljača u Novom Sadu, da li pristaju da plate kazne? Da li će ih ovakav represivni mehanizam odvratiti od daljeg sakupljanja sekundarnih sirovina iz komunalnih kontejnera?
Reakcije sakupljača u početku su bile veoma burne, Centru za romsku zajednicu su se obratili za logističku podršku oko organizovanja protesta za vreme Exita, međutim, uspeli smo da ih smirimo, i da dogovorimo sa njima da izaberu svog predstavnika koji će ići na sastanak sa gradonačelnikom. Sastanak je održan u sredu 18. oktobra, i ishod je za sada povoljan, te su naši sakupljači za sad odustali od protesta, iako su nam više puta ponovili da su spremni za tako nešto jer je ovo pitanje za njih pitanje borbe za opstanak. Svesni smo da ukoliko budu prinuđeni da se na ulici bore za svoja prava i egzistenciju to bi dodatno podiglo tenzije i stvorilo mnogo veći socijalni problem.

U saopštenju nakon sastanka objavljenom u novosadskim medijima, nije precizirano koji su konkretni zaključci sa ovog sastanka, ali je apostrofiran “ značaj socijalne inkluzije Roma u Novom Sadu kao jedno od najvažnijih pitanja u razvoju celokupnog društva,” a najavljeni su novi sastanci u cilju konkretizacije predloga za unapređenje položaja Roma. Kako vi vidite rešenje problema sakupljača sekundarnih sirovina u Novom Sadu?
Sastanku sa gradonačelnikom Novog Sada prisustvovao je predstavnik sakupljača romskih naselja Veliki rit I Bangladeš, Abdula Greku, predsednik Udruženja romskih studenta Nenad Vladisavljev, kao i narodna poslanica APV Jelena Jovanović. Po našem mišljenju, sastanak je veoma dobro prošao, jer su svi akteri bili složni u tome da je zajednički interes da se pronađe rešenje koje će biti prihvatljivo svima. Svi smo se složili da je mnogo veći problem razbacivanje smeća oko kontejnera i njihovo uništavanje i jednoglasno smo se složili da lica koja to rade treba kažnjavati. Ono što će biti predlog Udruženja romskih studenata jeste da se donese odluka na nivou grada putem koje će Grad Novi Sad omogućiti sakupljačima da uzimaju otpad iz kontejnera. Na koji način će se to sprovoditi još uvek ne znamo, ostaje nam da predlažemo mehanizme i u dijalogu sa gradskim vlastima izaberemo najbolji.

Koje je, po vama, alternativno rešenje za zapošljavanje neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina? U kojoj meri je predstavnicima romske zajednice zbog etničkih predrasuda otežano da ostvare pravo na rad zagarantovano Ustavom Republike Srbije?
Nezaposlenost je veoma veliki problem stanovništva Republike Srbije u celini. Taj problem je još veći kada su u pitanju pripadnici romske nacionalnsti. Više se ne može kao glavni izgovor govoriti da nema mladih i obrazovanih Roma, jer ih ima. Svake godine 5-7 studenata romske nacionalnosti diplomira, a oni pak ostaju nezaposleni duži vremenski period. Ne postoji još ni jedan mehanizam afirmativnih mera za zapošljavanje mladih i obrazovanih Roma, koji bi mogao da “natera” pripadnike većinskog stanovništva da prihvate Rome kao obrazovane, uredne, čiste ljude, kolege koje su ravnopravne njima. Kada su u pitanju sakupljači sekudarnih sirovina, tu je problem takođe velik, ali ono čemu se mi nadamo jeste da ćemo u nekom narednom period uspeti da osmislimo mehanizam koji omogućiti bolji sakupljačima legalan posao, putem kog će moći da zarade dovoljno za jedan pristojan život.